Računalne baze podataka

Ishodi

OŠ INF A.8.2. opisuje i planira organizaciju baze podataka, koristi se nekim programom za upravljanje bazama podataka za lakše pretraživanje i sortiranje podataka.
goo C.3.1. Aktivno sudjeluje u projektima lokalne zajednice.
odr A.3.4. Objašnjava povezanost ekonomskih aktivnosti sa stanjem u okolišu i društvu.

Ciljevi učenja

• Naučiti što su baze podataka i kako su organizirane.
• Shvatiti zašto je važno da podaci budu pravilno pohranjeni, dostupni i zaštićeni.
• Razumjeti primjenu baza podataka u svakodnevnom životu.

UVOD

Prije nego što krenemo s objašnjenjima, prisjetimo se prošlogodišnjeg gradiva kada ste učili raditi s tablicama u Excelu. Sjećate se kako smo u tablice unosili različite podatke – npr., imena, ocjene, datume, i zatim ih analizirali, sortirali ili izrađivali grafikone? Na neki način, to je bio uvod u rad s podacima, no sada idemo korak dalje – ulazimo u svijet baza podataka.

Baze podataka su napredniji sustavi za pohranjivanje, organiziranje i pretraživanje podataka, koji omogućuju da se s velikim količinama informacija radi brzo i efikasno. No, sigurno se pitate: Zašto učimo o bazama podataka i kako će nam to ikada koristiti?

Krenimo od primjera iz vašeg svakodnevnog života. Jeste li se ikada zapitali kako sustav e-Dnevnika zna vaše ocjene, izostanke ili bilješke učitelja? Kada se prijavite u e-Dnevnik, informacije koje vidite ne dolaze iz jedne velike Excel tablice, nego iz složenog sustava – baze podataka koja čuva vaše osobne informacije na siguran i organiziran način.

Zamislite još jedan scenarij: kada vaši roditelji idu po novu osobnu iskaznicu ili vozačku dozvolu, država koristi baze podataka kako bi pratila i pohranila njihove osobne podatke, poput OIB-a, matičnog broja, ili broja vozačke dozvole. Svi ti podaci moraju biti lako dostupni, ali i zaštićeni od neovlaštenog pristupa, a baze podataka su ključan alat za postizanje tog cilja.

Zašto je dobro imati sve podatke pod nadzorom?
Jeste li ikad pomislili koliko je važno brzo doći do potrebne informacije? Kada imate organiziranu bazu podataka, možete u tren oka pronaći bilo koji podatak koji vam treba, umjesto da ručno pretražujete dokumente ili bilješke. Brzina i točnost pristupa informacijama iz baze podataka ključne su u današnjem brzom svijetu – to omogućuje brže donošenje odluka, uštedu vremena i povećava učinkovitost. Na primjer, knjižnični sustavi koriste baze podataka kako bi vam omogućili da brzo pronađete knjigu koju želite posuditi, ili kako bi provjerili jeste li na vrijeme vratili posuđene knjige.

Zašto vam je to važno?
Možda ne razmišljate o tome svaki dan, ali suočavate se s bazama podataka mnogo češće nego što mislite. Kada naručujete robu preko interneta, svaki put kada pretražujete proizvode, njihovi podaci (cijene, opisi, zalihe) dolaze iz baza podataka. Kada posudite knjige iz knjižnice, knjižnični sustavi koriste baze kako bi pratili tko je posudio koju knjigu i kada ju treba vratiti. Čak i kada objavljujete slike ili statuse na društvenim mrežama, podaci o vašem profilu i objavama pohranjuju se u velikim bazama podataka.

Znanje o tome kako baze podataka funkcioniraju pomoći će vam ne samo u školi, nego i kasnije u životu – možda ćete trebati raditi na projektima, administraciji ili poslovima gdje će to biti ključna vještina. Npr., ako jednog dana postanete programer, poduzetnik, knjižničar, liječnik ili radite u banci, imat ćete posla s bazama podataka.

Jednostavno rečeno: baze podataka su svugdje oko nas i igraju ključnu ulogu u modernom svijetu – od državnih institucija, preko poslovanja, do svakodnevnih aplikacija koje koristite. U ovoj lekciji naučit ćemo kako organizirati, pohranjivati i pretraživati podatke koristeći baze podataka i to na način koji vam može olakšati rad s velikim količinama informacija.

GLAVNI DIO

Računalne baze podataka

Baze podataka možete zamisliti kao digitalne ormariće s mnogim ladicama, gdje svaka ladica čuva određenu vrstu podataka. Svi ti podaci moraju biti organizirani na način da ih je lako pretraživati, uređivati i koristiti. Bez dobrog sustava organizacije, brzo bi se stvorio nered u kojem bi bilo vrlo teško pronaći informacije kada su nam potrebne.

Online baze podataka i baze znanja

U današnje vrijeme, internet nam pruža pristup ogromnoj količini informacija. No, jeste li se ikada zapitali kako dolazimo do tih informacija tako brzo? Sve što pretražujete na internetu – od recepata, informacija za školski projekt, do vremena u nekom gradu – dolazi iz online baza podataka i baza znanja.

U uvodnom dijelu ovog gradiva čitali smo o bazama podataka koje prate cijeli naš život. Mnoge od tih baza su online baze podataka, koje uključuju telefonske imenike, baze knjižnica, Wikipediju, IMDb (Internet Movie Database) i druge. Do tih podataka često dolazimo koristeći se mrežnim preglednikom, a ponekad su nam potrebni za registraciju ili pristup određenim uslugama (poput e-Građani), dok su druge namijenjene samo određenim korisničkim kategorijama, poput učitelja, učenika ili roditelja.

Često, kada ispunjavamo online obrasce ili kreiramo račune na društvenim mrežama, upisujemo svoje osobne podatke u različite baze. Jeste li se ikada zapitali tko je vlasnik tih podataka? Kada se registriramo na mrežnu uslugu (npr. e-poštu, društvene mreže), ostavljamo osobne podatke koji se pohranjuju u baze podataka na serverima. Rijetko razmišljamo o tome što se događa s tim podacima i kako ih možemo zaštititi.

Često, kada ispunjavamo online obrasce ili kreiramo račune na društvenim mrežama, upisujemo svoje osobne podatke u različite baze podataka. Ti podaci mogu uključivati ime, prezime, adresu, broj telefona, email, pa čak i osjetljivije informacije poput broja bankovnog računa ili OIB-a. No, jeste li se ikada zapitali tko zapravo upravlja tim podacima i što se s njima događa nakon što ih unesemo?

Kada se registriramo na mrežnu uslugu, poput e-pošte, društvenih mreža ili online trgovina, naši podaci se pohranjuju u baze podataka na udaljenim serverima, koji mogu biti bilo gdje u svijetu. Ovi serveri su pod kontrolom tvrtki ili organizacija koje pružaju usluge, i one su odgovorne za sigurnost tih podataka. Međutim, rijetko razmišljamo o tome koliko su ti podaci zapravo sigurni i kako se oni koriste.

Što se događa s našim podacima?
U idealnom slučaju, tvrtke koje prikupljaju vaše podatke koriste ih isključivo za svrhe navedene u uvjetima korištenja – za poboljšanje usluga, personaliziranje sadržaja ili slanje relevantnih obavijesti. No, ponekad te tvrtke mogu dijeliti vaše podatke s trećim stranama, primjerice, u marketinške svrhe. To znači da vaše podatke mogu koristiti za ciljanje oglasa ili istraživanje tržišta, često bez vašeg izričitog znanja ili pristanka.

Kako možete zaštititi svoje podatke?
Važno je razumjeti da, svaki put kada se registrirate na nekoj mrežnoj platformi ili ispunjavate online obrazac, ostavljate svoje podatke u tuđim rukama. Stoga je ključno poduzeti određene korake kako biste zaštitili svoju privatnost:

• Pročitajte uvjete korištenja i politiku privatnosti – Iako se često čini zamornim, važno je znati kako tvrtka planira koristiti vaše podatke. Saznajte dijeli li vaše podatke s trećim stranama i u koju svrhu.
• Koristite snažne lozinke – Lozinke koje koristite za pristup online servisima trebaju biti složene i jedinstvene za svaki račun. Time smanjujete rizik od neovlaštenog pristupa vašim podacima.
• Omogućite dvofaktorsku autentifikaciju (2FA) – Ova dodatna sigurnosna mjera traži od vas da unesete dodatni kod prilikom prijave na račun, što značajno povećava sigurnost.
• Razmislite o tome koje podatke dijelite – Prije nego što unesete osobne podatke, zapitajte se je li to zaista potrebno. Na primjer, neka web mjesta traže podatke koji nisu nužno potrebni za korištenje usluge. Budite selektivni u dijeljenju informacija.
• Redovito pregledavajte postavke privatnosti – Društvene mreže i web stranice često ažuriraju svoje politike privatnosti i postavke. Pregledajte ih i prilagodite kako biste zaštitili svoje podatke što je bolje moguće.

Što možete učiniti ako vaši podaci nisu sigurni?
Ako primijetite neobične aktivnosti na svom računu (npr. netko je pristupio vašem računu bez vašeg znanja), važno je odmah reagirati. Možete promijeniti lozinku, postaviti dodatne sigurnosne mjere i kontaktirati pružatelja usluge kako bi istražio eventualno kršenje sigurnosti. Također, ako vjerujete da su vaši podaci zlorabljeni, možete prijaviti slučaj nadležnim tijelima, poput Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Postoje mnoge online baze znanja. To su zbirke podataka smještene na poslužitelju koje sadržavaju znanja predstavljena u obliku skupa činjenica i pravila. One pomažu korisnicima da na jednostavan način dođu do provjerenih informacija. Primjeri su WolframAlpha, gdje stručnjaci unose točne i pouzdane informacije iz različitih područja, ili Wikipedija, koju uređuju korisnici širom svijeta, ali s manje nadzora nad točnošću podataka. Iako su ovakve baze izuzetno korisne, moramo biti svjesni da ne pružaju uvijek potpuno točne informacije, zbog čega je važno provjeravati izvore i razmišljati kritički.

Na primjer, WolframAlpha pruža matematičke, znanstvene i druge precizne podatke koje su unijeli stručnjaci, što ga čini izuzetno pouzdanim izvorom. S druge strane, Wikipediju mogu uređivati svi, pa iako je često korisna, nije uvijek 100% pouzdana.

Zato je, kada koristite online baze znanja poput Wikipedije, važno uvijek provjeriti dodatne izvore informacija kako biste bili sigurni da su podaci točni i provjereni, osobito kada se radi o istraživačkim radovima, projektima ili učenju.

Primjer:

• Zamislite da trebate napisati školski rad o povijesti glazbe. Umjesto da ručno pretražujete knjige u knjižnici, možete koristiti online baze podataka, poput Wikipedije, za prikupljanje osnovnih podataka. Međutim, za važne informacije ili ako trebate biti sigurni u točnost podataka, uvijek je dobro provjeriti više izvora, kao što su enciklopedije, knjige ili pouzdane web stranice s točno provjerenim informacijama.

Što je baza podataka?

Baza podataka (engl. database) je organizirana zbirka podataka koja omogućuje jednostavan pristup, brzo pretraživanje, analizu i prikaz tih podataka.
Zamislite to kao digitalni ormar pun polica, gdje svaka polica sadrži informacije o određenoj temi. U praksi, baze podataka mogu sadržavati sve vrste informacija, od osobnih podataka učenika u školi, do podataka o filmovima, knjigama, financijama ili medicinskim evidencijama.

Primjeri baza podataka:

1. Školski e-dnevnik:
   • Opis: Školski sustavi poput e-dnevnika koriste baze podataka za pohranu informacija o učenicima, njihovim ocjenama, izostancima, bilješkama nastavnika i drugim važnim podacima.
   • Što sadrži: Osobni podaci učenika (ime, prezime, OIB), predmeti, ocjene, bilješke o ponašanju, evidencija prisutnosti i izostanaka.
   • Kako funkcionira: Nastavnici unose podatke o ocjenama i prisutnosti, a roditelji i učenici mogu te podatke pregledati putem svojih računa, brzo i jednostavno.
2. Knjižnični katalog:
   • Opis: Knjižnice koriste baze podataka za praćenje svojih zbirki knjiga i tko ih posuđuje.
   • Što sadrži: Naslove knjiga, autore, godine izdavanja, dostupne primjerke, ime osobe koja je posudila knjigu i datum kada knjigu treba vratiti.
   • Kako funkcionira: Kada učenik posudi knjigu, knjižničar unosi podatke o knjizi i učeniku u bazu podataka. Ako želite pronaći knjigu, možete pretražiti katalog i odmah vidjeti je li dostupna.
3. Online trgovina (npr. Amazon, eBay):
   • Opis: Web stranice za online kupovinu koriste baze podataka kako bi organizirale informacije o proizvodima, korisnicima i narudžbama.
   • Što sadrži: Podatke o proizvodima (naziv, cijena, dostupnost), korisničke račune (ime, adresa, povijest kupovine), podatke o narudžbama (koji su proizvodi kupljeni, datum kupovine, status dostave).
   • Kako funkcionira: Kad pretražujete proizvod, sustav odmah traži kroz bazu podataka i prikazuje vam relevantne rezultate s cijenama i dostupnošću.
4. Bolnička baza podataka:
   • Opis: Zdravstvene ustanove koriste baze podataka za pohranu medicinskih kartona pacijenata, dijagnoza i rezultata pretraga.
   • Što sadrži: Osobne podatke pacijenata (ime, prezime, OIB), povijest bolesti, rezultate laboratorijskih pretraga, propisane lijekove, informacije o pregledima i operacijama.
   • Kako funkcionira: Liječnik može brzo pretražiti povijest bolesti pacijenta i vidjeti sve relevantne medicinske podatke na jednom mjestu, što olakšava dijagnozu i liječenje.
5. IMDb (Internet Movie Database):
   • Opis: Ova poznata baza podataka sadrži informacije o filmovima, serijama, glumcima, redateljima i filmskoj industriji općenito.
   • Što sadrži: Naslove filmova i serija, godine izlaska, imena glumaca i redatelja, kritike, ocjene publike.
   • Kako funkcionira: Kada pretražujete određeni film ili glumca, sustav vam brzo prikazuje sve dostupne informacije, uključujući recenzije, ocjene i druge povezane sadržaje.
6. Spotify ili Apple Music:
   • Opis: Glazbeni streaming servisi koriste baze podataka za organiziranje pjesama, albuma i korisničkih playlista.
   • Što sadrži: Nazive pjesama, izvođače, albume, trajanje pjesama, korisničke playliste.
   • Kako funkcionira: Kada tražite određenu pjesmu, baza podataka vam u tren oka prikazuje sve rezultate koji odgovaraju vašem upitu.
7. Bankovna baza podataka:
   • Opis: Banke koriste baze podataka za praćenje računa klijenata, transakcija, kredita i drugih financijskih informacija.
   • Što sadrži: Imena vlasnika računa, stanje na računu, povijest transakcija, podatke o kreditima i štednji.
   • Kako funkcionira: Bankomat ili online bankarstvo pristupa bazi podataka kako bi vam prikazalo stanje na vašem računu ili omogućilo prijenos novca.
8. Sustavi za registraciju vozila (npr. MUP):
   • Opis: Državne institucije koriste baze podataka za praćenje podataka o vozilima i njihovim vlasnicima.
   • Što sadrži: Registracijske brojeve, podatke o vlasnicima vozila, valjanost tehničkog pregleda, podatke o osiguranju.
   • Kako funkcionira: Kada policajac unese registracijski broj vozila, odmah može dobiti informacije o vozilu i njegovom vlasniku.

Što je entitet baze?

Entitet je stvarni ili zamišljeni objekt o kojem baza bilježi podatke. Primjerice, učenici u školi su entitet baze, a podaci o njima uključuju ime, prezime, datum rođenja, mjesto stanovanja itd. Entiteti mogu biti ljudi, predmeti, događaji, mjesta ili bilo što drugo o čemu želimo pratiti podatke. U školskoj bazi podataka, entitet može biti učenik, nastavnik, predmet, knjiga ili bilo što drugo.
Svaki entitet ima svoje atribute i vrijednosti atributa.

Primjeri entiteta u stvarnom svijetu:

• Proizvodi u trgovini – Podaci o proizvodu uključuju cijenu, količinu, datum isteka roka.
• Učenici – Podaci uključuju ime, prezime, datum rođenja, OIB, razred.
• Knjige u knjižnici – Svaka knjiga ima naziv, autora, godinu izdanja, broj primjeraka.

Tablica, osnovni objekt baze podataka

Što je tablica?

Baza podataka je organizirana u tablice (eng. Tables), a tablica je glavni objekt u kojem se podaci čuvaju. Tablice su poput velikih listova u Excelu, gdje su podaci pohranjeni u obliku redaka i stupaca. Svaki redak i stupac ima svoje značenje.

Što je polje?

Polje (eng. Field) je stupac u tablici baze podataka koji ima svoj naziv (Naziv polja – Field name). U svakom polju nalaze se informacije iste vrste.

Primjeri polja u bazi podataka:

• U bazi podataka o učenicima, polje može biti ime, prezime, adresa ili ocjena.
• U bazi podataka o knjigama, polja mogu uključivati naslov, autora i godinu izdanja.

Važno je napomenuti da svaki entitet može imati mnogo polja, ali svako polje mora sadržavati točno određenu vrstu informacije. Tako, na primjer, polje “Ime” uvijek sadrži imena, a polje “Datum rođenja” sadrži samo datume.

!!! Nazivi polja baze trebaju biti što kraći, po mogućnosti jedna riječ. Ako su u nazivu dvije riječi ili više, preporuča se pisati bez razmaka ili odvojiti donjom crticom (SerijskiBroj ili Serijski_broj).

Što je zapis ili slog?

Zapis ili slog (eng. Record) je redak u tablici baze podataka i predstavlja sve informacije povezane s jednim entitetom. Zamislite ga kao komplet podataka o jednoj osobi ili predmetu. Na primjer, u tablici koja bilježi informacije o učenicima, jedan zapis sadržava sve podatke o jednom učeniku – njegovo ime, prezime, datum rođenja, ocjene i druge informacije.

Ako baza podataka ima 100 učenika, to znači da će imati 100 zapisa, a svaki zapis sadržavat će informacije specifične za pojedinog učenika.

Što je identifikator?

Identifikator (eng. Identifier) je posebno polje unutar baze podataka koje služi za jednoznačno prepoznavanje svakog zapisa u tablici. To je poput jedinstvenog koda ili broja koji se dodjeljuje svakom entitetu (osobi, predmetu, proizvodu) kako bi ga se moglo razlikovati od svih ostalih zapisa. Ovaj identifikator mora biti jedinstven – to znači da se isti broj ili vrijednost ne smije ponoviti za dva različita zapisa. Identifikator se često naziva i primarni ključ (eng. Primary Key).

Što može biti dobar identifikator?

• Broj OIB (Osobni identifikacijski broj): U Hrvatskoj, svaki građanin ima jedinstveni broj OIB. OIB je dobar identifikator jer je jedinstven za svaku osobu – nitko drugi ne može imati isti broj. To znači da možemo razlikovati svakog građanina čak i ako više osoba ima isto ime ili prezime.
  Primjer:
  • OIB osobe: 1234567890
  • OIB osobe: 98765432109
  U ovom slučaju, OIB je dobar identifikator jer čak i ako dvije osobe imaju isto ime (npr. “Ivan Horvat”), njihovi OIB brojevi će biti različiti.
• Broj studentske iskaznice: Na fakultetima, svaki student dobiva jedinstveni broj studentske iskaznice. Taj broj može poslužiti kao identifikator jer nitko drugi nema isti broj iskaznice, čak i ako dva studenta imaju isto ime.
• Broj serije proizvoda (eng. Serial Number): Svaki proizvod u trgovini može imati svoj jedinstveni broj serije, koji omogućuje praćenje tog proizvoda od proizvodnje do prodaje. To je dobar identifikator jer ne postoji drugi proizvod s istim serijskim brojem.

Što ne bi bio dobar identifikator?

• Ime ili prezime: Ime ili prezime nisu dobri identifikatori jer više ljudi može imati isto ime ili prezime. Na primjer, ako u školskoj bazi podataka koristite samo ime kao identifikator, mogli biste naići na problem kad imate dva učenika s imenom “Ivan”. U tom slučaju, ne biste mogli razlikovati jednog Ivana od drugog.
  Primjer:
  • Učenik 1: Ivan Horvat
  • Učenik 2: Ivan Horvat
  Ovdje imate dvoje učenika s istim imenom i prezimenom, ali oni su različite osobe, pa samo korištenje imena i prezimena nije dovoljno da ih razlikujete u bazi podataka.
• Datum rođenja: Datum rođenja također nije dobar identifikator jer više osoba može biti rođeno na isti dan. Na primjer, u školi možete imati više učenika rođenih 15. svibnja, pa ako koristite samo datum rođenja, nećete moći razlikovati te učenike.
  Primjer:
  • Učenik 1: Datum rođenja 15. svibnja 2008.
  • Učenik 2: Datum rođenja 15. svibnja 2008.
  Ovdje, ako koristite datum rođenja kao identifikator, nećete znati o kojem se učeniku radi.
• Broj mobitela: Iako zvuči kao dobar identifikator, broj mobitela također može biti problematičan jer ljudi mogu promijeniti broj telefona. Ako učenik promijeni broj, stari broj više neće biti važeći, a baza bi mogla izgubiti točnost.

Plošne i relacijske baze podataka

U svijetu baza podataka, podaci se mogu organizirati na različite načine, ovisno o potrebama i složenosti. Najjednostavniji oblik baze podataka je plošna baza podataka, dok su složenije baze koje koriste više povezanih tablica poznate kao relacijske baze podataka.

Plošne baze podataka

Plošna baza podataka je najjednostavniji oblik baze podataka. Možete ju zamisliti kao jednu veliku tablicu (slično kao Excel tablica) koja sadrži sve podatke. Svaki redak predstavlja jedan zapis (npr. učenik, knjiga, proizvod), a svaki stupac je polje koje sadrži određenu vrstu informacija o tom zapisu.

Primjer plošne baze: Zamislite da imate jednostavnu tablicu s podacima o učenicima. Tablica sadrži ime, prezime, razred i ocjenu iz matematike za svakog učenika:

Ime	Prezime	Razred	Ocjena iz matematike
Ivan	Horvat	8.a	4
Ana	Kovač	8.b	5
Marko	Marić	8.c	3

Ovdje su svi podaci o učenicima pohranjeni u jednoj tablici. Ovo je primjer plošne baze podataka jer je sva informacija na jednom mjestu – u jednoj tablici. Iako je ova vrsta baze jednostavna za razumjeti i koristiti, može postati neefikasna kada trebate upravljati velikom količinom podataka ili složenijim informacijama.

Ograničenja plošnih baza:

• Ako bi plošna baza imala puno zapisa i stupaca, brzo bi postala nepregledna.
• Ako se neki podaci ponavljaju (npr. ako isti učenik ima više ocjena iz različitih predmeta), ponavljanje informacija dovodi do neefikasnosti i povećava mogućnost grešaka.

Relacijske baze podataka

Relacijska baza podataka je složeniji oblik baze podataka u kojem se podaci organiziraju u više međusobno povezanih tablica. Ove tablice su povezane putem ključnih polja (najčešće primarnim i stranim ključem), što omogućuje efikasno upravljanje podacima bez nepotrebnog ponavljanja informacija.

Umjesto da sve podatke pohranjujete u jednu tablicu, podaci se dijele u više tablica, pri čemu svaka tablica sadrži specifične informacije. Te tablice su povezane pomoću identifikatora ili ključeva.

Primjer relacijske baze: Zamislite da imamo dvije tablice: jednu za učenike i jednu za predmete. Svaka tablica sadrži samo specifične podatke, a umjesto ponavljanja informacija, tablice su povezane preko identifikatora učenika.

Tablica Učenici

ID Učenika	Ime	Prezime	Razred
1	Ivan	Horvat	8.a
2	Ana	Kovač	8.b
3	Marko	Marić	8.c

Tablica Ocjene

ID Učenika	Predmet	Ocjena
1	Matematika	4
1	Fizika	5
2	Matematika	5
3	Fizika	3

Ovdje vidimo kako su podaci organizirani u dvije tablice. Tablica “Učenici” sadrži osnovne podatke o učenicima, a tablica “Ocjene” sadrži ocjene učenika iz različitih predmeta. Ključno polje koje povezuje te dvije tablice je ID Učenika.

Prednosti relacijskih baza podataka:

• Manje ponavljanja podataka: Informacije koje se često ponavljaju (npr. ime i prezime učenika) ne moramo unositi svaki put kada bilježimo ocjene. Umjesto toga, povezujemo podatke pomoću jedinstvenog identifikatora (npr. ID Učenika).
• Bolja organizacija podataka: Podaci su podijeljeni u više specijaliziranih tablica, što olakšava održavanje i upravljanje velikim količinama informacija.
• Jednostavnije ažuriranje podataka: Ako, primjerice, učenik promijeni prezime, potrebno je ažurirati samo jedan zapis u tablici “Učenici”, a sve ostale povezane informacije (poput ocjena) ostaju točne jer se odnose na isti ID učenika.

Razlike između plošnih i relacijskih baza podataka. Primjer.

Plošna baza podataka -> Popis kontakata u mobitelu:
Sve informacije (ime, prezime, broj telefona, email adresa) o kontaktima pohranjene su u jednoj “tablici”. To je jednostavna baza podataka jer svaki kontakt sadrži sve podatke u jednom retku, bez potrebe za povezivanjem s drugim podacima.

• Plošna baza podataka je jednostavna i prikladna za manje količine podataka, ali postaje nepregledna i neučinkovita kada podaci postanu složeniji.

Relacijska baza podataka -> Online naručivanje hrane:
Jedna tablica može sadržavati podatke o korisnicima (ime, adresa), a druga tablica o narudžbama (datum, hrana, cijena). Te dvije tablice su povezane putem korisničkog ID-a, što omogućuje lakše upravljanje narudžbama i podacima o korisnicima bez ponavljanja podataka.

• Relacijska baza podataka koristi više tablica koje su povezane ključevima, čime omogućuje bolje upravljanje složenim informacijama i izbjegava nepotrebno ponavljanje podataka.

Relacijske baze su mnogo moćnije i fleksibilnije, osobito kada radimo s velikim količinama podataka ili kada različiti tipovi podataka trebaju biti povezani na učinkovit način.

---

Vježbe

Vježba 1: Istraživanje online baza podataka

• Zadatak:
  • pronađite informacije o svojim prezimenjacima u online bazi telefonskog imenika
  • istražite dostupnost knjige u vašoj lokalnoj knjižnici
  • istražite informacije o poznatom filmu “Čudo” putem online baze IMDb – saznajte tko je režirao film, u kojoj godini je snimljen i tko glumi glavne uloge

Vježba 2: Online baze znanja

• Zadatak: Posjeti stranicu WolframAlpha (www.wolframalpha.com) i pokušaj pretražiti neku informaciju (npr. “Kako je vrijeme u Zagrebu?”). Kako baza znanja WolframAlpha koristi podatke za pružanje odgovora?

Vježba 3: Nastavni listić

---

Projektni zadatak

Grupni rad

Zamislite da ste članovi školskog odbora koji treba organizirati prikupljanje podataka za školski projekt o čistoći okoliša. Kako bi izgledala vaša baza podataka? Koji bi podaci bili ključni (npr. lokacije prikupljanja smeća, imena volontera)? Organizirajte podatke u tablice i prezentirajte ideje.

---

Zaključak

Baze podataka nisu samo sustavi za organiziranje informacija – one su temelj modernog svijeta u kojem živimo. Svakodnevno ih koristimo bez da to i primjećujemo. Od registracije u bolnici do praćenja narudžbi na internetu – baze su svuda oko nas i omogućuju da stvari funkcioniraju brzo, sigurno i efikasno.

---

ZAVRŠNI DIO

• Provjerite svoje znanje. – KAHOOT KVIZ
• dodatni digitalni sadržaji na e-Sfera
• Provjerite svoje znanje.

---

• Provjerite razinu razumijevanja gradiva – LISTIĆ ZA SAMOPROCJENU ZNANJA

PROVJERI SVOJE ZNANJE

1. Što je baza podataka?
2. Kako se naziva osnovni objekt baze podataka?
3. Objasni polje računalne baze podataka.
4. Kako nazivamo redak u bazi podataka?
5. Što je identifikator (primarni ključ) baze podataka?
6. Što može biti dobar identifikator, a što ne? Objasni.
7. Što su relacijske baze podataka?
8. Zašto su baze podataka važne u svakodnevnom životu?