Kritička procjena izvora informacija

Sigurno ste se već susreli sa zadatkom u školi u kojem ste morali napisati referat ili istražiti neku temu. Kada tražimo informacije za takve zadatke, najčćešće se okrećemo internetskim izvorima jer su lako dostupni i sadržavaju mnoštvo podataka. No, nije svaki izvor informacija pouzdan i točan, stoga je vrlo važno znati kako prepoznati provjerene izvore i kako ih koristiti u svom radu.

Cilj ove lekcije je naučiti vas kako kritički procijeniti izvore informacija kako biste uspješno napisali referat ili obradili neku temu.

Kako napisati referat?

Referat je pisani izvještaj o nekoj temi koju istražujete. On ima određenu strukturu koja vam pomaže da svoje misli i podatke prenesete na jasan i razumljiv način. Referat obično sadrži sljedeće dijelove:

  • Naslov – jasno navodi temu referata.
  • Uvod – objašnjava zašto ste izabrali tu temu i što ćete u referatu obraditi.
  • Razrada – sadržava glavne informacije, objašnjenja i primjere vezane uz temu. Ovdje je ključno koristiti provjerene izvore informacija.
  • Zaključak – donosi sažetak vaših saznanja i osobne zaključke o temi.
  • Popis izvora – navodi sve izvore koje ste koristili prilikom istraživanja.

Za pisanje referata često se koristimo mrežnim enciklopedijama, a jedna od najpoznatijih je Wikipedija.

Važno je znati! Kod pisanja referata ključno je koristiti pouzdane izvore kako bi vaš rad bio točan i vjerodostojan.

Popis izvora u referatu

Popis izvora važan je dio svakog referata jer pokazuje koje ste informacije koristili prilikom istraživanja i pisanja. Navođenje izvora ima nekoliko ključnih ciljeva:

  • provjera točnosti – omogućuje čitatelju da provjeri točnost podataka koje ste koristili
  • poštivanje autorskih prava – pravilnim navođenjem izvora pokazujete poštovanje prema autorima čiji ste rad koristili
  • povećanje vjerodostojnosti rada – dobro dokumentirani izvori pokazuju da ste koristili pouzdane informacije i uložili trud u istraživanje

Primjer navođenja izvora:

  • Knjiga: Novak, Ivan. Osnove informatike. Školska knjiga, 2020.
  • Mrežni izvor: “Podaci i informacije.” Wikipedija, https://hr.wikipedia.org/wiki/Podaci_i_informacije. Pristupljeno 18. ožujka 2025.

Kako odabrati pouzdane izvore informacija?

Kako bismo odlučili jesu li ponuđene informacije pouzdane, moramo si postaviti nekoliko pitanja:

  • Tko je autor sadržaja?
  • Kada je sadržaj objavljen i je li ažuriran?
  • Koja je svrha objavljivanja sadržaja?
  • Koji su izvori navedeni u članaku? Jesu li pouzdani?
  • Slažu li se pronađene informacije s informacijama na nekom drugom mrežnom mjestu?

Ako je autor nekog članka nepoznat ili se ne navode izvori, onda je preporučljivo da se taj izvor i ne koristi u pisanju referata.

Mrežne enciklopedije

Mrežne enciklopedije su internetski izvori koji nude mnoštvo informacija na različitim temama. Neke od najpoznatijih su:

  • Wikipedia – Wikipedija je popularna mrežna enciklopedija koju pišu i uređuju volonteri iz cijelog svijeta. Zbog svoje otvorenosti, Wikipediju može uređivati gotovo svatko tko ima pristup internetu. Iako Wikipedija često sadrži korisne informacije, ključno je imati na umu da ti podaci nisu uvijek provjereni ili potpuno točni.
    Kako biste bili sigurni u točnost informacija s Wikipedije, uvijek provjerite navedene izvore na dnu članka. Osim toga, usporedite podatke s drugim vjerodostojnim izvorima kako biste potvrdili njihovu točnost. Wikipedija može biti korisna za početno istraživanje, ali nije uvijek najpouzdaniji izvor za konačne zaključke u referatu.
  • Proleksis enciklopedija – Proleksis je mrežna enciklopedija koja, iako otvorena za vanjsku suradnju, nudi pouzdane informacije jer je njezin sadržaj urednički nadziran. Za razliku od Wikipedije, gdje svatko tko je registriran može pisati i uređivati članke, u Proleksis enciklopediji korisnici mogu unositi komentare, dopune ili ispravke ispod svakog članka. Ipak, uredništvo enciklopedije provjerava sve prijedloge prije njihovog prihvaćanja ili odbijanja.
    Zbog tog uredničkog nadzora, Proleksis enciklopedija smatra se pouzdanim izvorom informacija u pisanju referata.

Zadatak 1: Istražite isti pojam na Wikipediji i u Proleksis enciklopediji te usporedite podatke. Razmislite koji izvor vam se čini pouzdaniji i zašto.

Portali za e-učenje

Za dodatne informacije i kvalitetne materijale možete koristiti portale za e-učenje kao što su:

  • Edutorij – sadržava nastavne materijale koje su izradili stručni nastavnici.
  • Loomen – koristi se kao dio sustava Moodle i pruža pristup nastavnim sadržajima za učenje na daljinu.

Obrazovne sadržaje izrađuju nastavnici koji se ujedno brinu o pouzdanosti informacija koje oni sadržavaju. Učenici mogu pristupiti svim tečajevima na koje su ih upisali njihovi nastavnici, a imaju pravo pristupa i na sve otvorene tečajeve i tečajeve za samostalno učenje.

Višemedijski digitalni sadržaji

Višemedijski digitalni sadržaji omogućuju kombinaciju teksta, slika, zvuka i videozapisa kako bi se lakše razumjele i zapamtile informacije. Korištenje višemedijskih sadržaja često pomaže učenicima u bržem učenju i boljem razumijevanju složenih tema.

Za praćenje online predavanja (Webinara) može se koristiti platforma Meduza. Također, za pregledavanje digitalnih dokumenata, e-knjiga i prezentacija korisnici su se dosad mogli služiti platformom Libar. Međutim, važno je napomenuti da se usluga Libar gasi 31. ožujka 2025. i nakon tog datuma više neće biti dostupna.

Knjižnice

Osim internetskih izvora, knjige su jedan od najpouzdanijih izvora informacija. U knjigama možete pronaći detaljno objašnjene pojmove, primjere i ilustracije koje vam mogu pomoći u pisanju referata.

Ako želimo potražiti odgovarajuću literaturu za pisanje referata, možemo se koristiti i mrežnim bazama knjižnica.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) omogućuje online pretraživanje svog kataloga. Na taj način možete saznati koja literatura je dostupna i gdje je možete pronaći.

Osim NSK-a, u Hrvatskoj postoje i lokalne knjižnice, poput Gradske knjižnice Juraj Šižgorić. Na njihovoj mrežnoj stranici moguće je pretraživati katalog knjiga te pronaći potrebne izvore za pisanje referata. Katalog omogućuje pretraživanje po naslovima, autorima ili temama, što učenicima olakšava pronalazak kvalitetne literature.

Prikazani rezultati također pokazuju koliko je primjeraka pojedine knjige dostupno, što omogućuje lakše planiranje posjeta knjižnici i osiguravanje potrebne literature za pisanje referata ili drugih školskih zadataka.

ChatGPT i Copilot Chat – alati za dobivanje informacija

ChatGPT i Copilot Chat su alati koji se koriste za brzo pronalaženje informacija ili odgovaranje na pitanja. Iako mogu biti vrlo korisni, važno je znati da informacije koje pružaju nisu uvijek provjerene niti potpuno točne.

Prilikom korištenja ovih alata važno je:

  • Uvijek provjeriti informacije u više pouzdanih izvora.
  • Ne vjerovati svakoj informaciji odmah – podaci mogu biti netočni ili zastarjeli.
  • Koristiti ih kao pomoćno sredstvo, a ne kao glavni izvor informacija.

Pametno korištenje ovih alata znači postavljati jasna pitanja i zatim provjeravati dobivene informacije kroz pouzdane izvore poput enciklopedija, knjiga ili stručnih članaka.

Podaci i informacije

Razlikovanje podataka i informacija ključno je za razumijevanje kvalitetnog istraživanja.

  • Podatak (Data) je pojedinačna činjenica koja sama po sebi nema značenja (npr. broj “50” je podatak).
  • Informacija je podatak koji ima značenje i korisna je za osobu koja ga prima (npr. “50 km/h” kao ograničenje brzine na cesti).

Da bi podatak postao informacija, mora imati značenje i vrijednost za osobu koja ga prima. Informacija nije samo niz činjenica – da bi podatak postao informacija, mora pomoći primatelju da nauči nešto novo ili bolje razumije neku temu. Drugim riječima, informacija je podatak koji povećava naše znanje.

Provjerite svoje znanje

  1. Što je referat i koji su njegovi glavni dijelovi? Navedi i objasni svaki od njih.
  2. Zašto je važno koristiti pouzdane izvore informacija prilikom pisanja referata?
  3. Kako vam može pomoći sustav Moodle u učenju?
  4. Koja pitanja si trebate postaviti kako biste provjerili je li neki izvor informacija pouzdan? Navedi barem tri.
  5. Koja je glavna razlika između Wikipedije i Proleksis enciklopedije kada govorimo o pouzdanosti informacija?
  6. Zašto je važno provjeravati izvore informacija navedenih na Wikipediji prije nego što ih koristimo u referatu?
  7. Što je portal za e-učenje? Navedi dva primjera portala za e-učenje i objasni njihovu svrhu.
  8. Što je webinar?
  9. Zašto se korištenje višemedijskih sadržaja (npr. videozapisi, slike, zvuk) može smatrati korisnim u učenju?
  10. Kako se može provjeriti dostupnost knjiga u Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić” ili Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK)?
  11. Zašto je važno koristiti više izvora informacija prilikom istraživanja određene teme?
  12. Na što posebno morate paziti prilikom korištenja alata poput ChatGPT-a i Copilot Chata za pronalaženje informacija?
  13. Koja je razlika između podatka i informacije? Navedi primjer za oba pojma.
  14. Koje informacije možete pronaći na mrežnim enciklopedijama i kako možete provjeriti njihovu točnost?
  15. Objasni kako se razlikuju podaci dobiveni iz enciklopedija, portala za e-učenje i alata poput ChatGPT-a. Koji izvor smatraš najpouzdanijim i zašto?
  16. Zašto je važno navesti popis izvora na kraju svakog referata? Koji podaci trebaju biti navedeni o svakom izvoru?
  17. Kako bi postupio/la kada pronađeš proturječne informacije na više izvora prilikom istraživanja teme?

Zaključak

U današnje doba kada je internet preplavljen ogromnom količinom informacija, ključno je da budete kritički osviješteni. Nemojte prihvaćati prve informacije koje pronađete bez provjere. Uvijek se zapitajte tko je autor, kada je informacija objavljena i je li izvor pouzdan. Korištenje više izvora za provjeru činjenica ključno je kako biste bili sigurni da su informacije koje koristite u svom radu točne i vjerodostojne.

Biti kritički osviješten nije samo vještina potrebna za pisanje referata – to je ključan korak u razvoju vaših sposobnosti razmišljanja i donošenja ispravnih zaključaka. Samo oni koji nauče prepoznati i koristiti provjerene informacije moći će napredovati u učenju, razvijati svoje mišljenje i donositi kvalitetne odluke u svakodnevnom životu.